U ribnjacima, malim mirnim jezerima, tromim potocima, možete vidjeti kap žive koja se kreće gore-dolje, ispod vode na površinu rezervoara. Pomnim pregledom ispada da vertikalne pokrete izvodi mali pauk, a kap žive je njegov srebrnasti trbuh.
Zvono za ronjenje bio je prvi korak na čovjekovu putu prema podvodnom svijetu s posebnom opremom. Ova je struktura bila prototip ronilačkog svemirskog odijela. Najstariji spomen o njemu datira iz 1531. godine. No, tisućljećima ranije, pauk argironet je na sličan način riješio problem boravka pod vodom.
Nevjerojatna kuća srebrnog pauka
Srebrna boja pauka optička je iluzija. Boja argironeta uobičajena je za većinu pauka - crni cefalotoraks i smeđi trbuh prekriven mnogim dlakama. Upravo te dlake, podmazane posebnom tajnom, zarobljavaju zrak kad se dignu na površinu rezervoara. Uz to, na vrhu trbuha prevozi se sićušni mjehurić zraka, "uhvaćen" uz pomoć arahnoidnih bradavica.
To je sićušan privid umjetnog ronilačkog zvona. Gnijezdo pričvršćeno za stabljike podvodnih biljaka paučinom i ispleteno od njih, dostižući veličinu lješnjaka, ima dovod zraka ispod kupole. Nevjerojatan pauk, koji neumorno roni za sljedeći dio srebrnastih mjehurića, oslobođen je rezervi zraka i neko vrijeme može biti pod vodom u svojoj kući.
Nevjerojatan kukac tka mrežu od četiri vrste - za zvono gnijezda, niti koje drže gnijezdo, mreže u zamci i za čahuru jaja. Ženke svoja gnijezda grade marljivije od mužjaka.
Značajke svakodnevnog života Argyronetsa
Podvodni okoliš pruža srebrnjacima obilan stol; mali vodeni stanovnici postaju plijen spretnih grabežljivaca. Ponekad upadnu u kandže lovačkog pauka, ponekad se zapletu u niti mreže. Dobro uhranjeni argironet objesi svoj plijen ispod kupole gnijezda, zamotavajući ga u čahuru, računajući na loše dane.
Ovdje se pod vodom izleže potomci pauka. Nakon polaganja jaja, pauk ih stavlja u čahuru ispunjenu zrakom u ili blizu gnijezda i čuva dragocjenu spojnicu. Muški pauk, koji je sudjelovao u oplodnji prijatelja, ne shvaća sudbinu da ga ženka pojede - posljednja karakteristika tradicije parenja većine paučnjaka. I dalje živi u blizini, u istom podvodnom zvonu, s istim prehrambenim navikama, s istim dužnostima isporuke zraka.
Stručnjaci-arahnolozi vjeruju da je među razlozima odbijanja kanibalizma i veličina mužjaka. Argyronets su jedina vrsta pauka čiji je mužjak veći od ženke - 1, 5, odnosno 1,2 cm. Inače, veći mužjaci imaju manja gnijezda.
Nedavno je utvrđeno da srebrni pauk, stanovnik europskih voda, ima svog najbližeg rođaka u Japanu. Kao što se ispostavilo, japanski argironet, koji se prije smatrao potpunim analogom europskog, ima mnogo veće organe koji obavljaju reproduktivne funkcije.
